Svijet je pun problema. Više od 700 milijuna ljudi živi na manje od 12 kn dnevno, 6 milijuna djece godišnje umire od bolesti koje je lako spriječiti, klimatske promjene uzrokuju štetu za okoliš i ekonomiju, tehnologije poput umjetne inteligencije ili nuklearnih oružja nose opasnosti za budućnost. Osim toga, resursi su ograničeni, a odluka o njihovoj raspodjeli komplicirana.

Inspiriran znanstvenom metodom, efektivni altruizam nastao je kao pokušaj analitičkog pristupa takvim pitanjima. Kao intelektualni projekt, on podrazumijeva korištenje dokaza i pažljivog promišljanja o tome kako maksimizirati dobro koje možemo učiniti po jedinici resursa. Kao društveni pokret, on je korištenje tih saznanja za djelovanje.

Teško je, u praktičnom i emocionalnom smislu, kvantitativno uspoređivati načine na koje možemo učiniti dobro, ali i previše važno da bismo to ostavili u domeni špekulacije. Naime, temeljnija analiza otkriva izvanredne prilike za postizanje dobra - neke su humanitarne intervencije 100 puta učinkovitije od drugih, a neki karijerni putevi u sličnoj mjeri utjecajniji na svijet.

Dakle, važno je raditi na pravim problemima. Moguća područja djelovanja drastično se razlikuju po raznim kriterijima, ali u istraživanjima su se korisnima pokazala sljedeća tri: veličina (utjecaj na mnogo života, u velikoj mjeri), zanemarenost (relativno je malo resursa uloženo, pa svaki dodatni donosi veću marginalnu dobit), i rješivost (ulaganje resursa pouzdano doprinijet će postizanju cilja).

Problemi koji se ističu po ovim trima dimenzijama trenutni su fokus efektivnog altruizma. Njihov je izbor podložan promjeni, ali trenutno predstavljaju naš best guess o tome gdje možemo učiniti najveću razliku. Među njima su:

• unaprjeđenje životnih standarda u zemljama u razvoju (prevencijom bolesti, direktnim donacijama);
• smanjenje patnje životinja na industrijskim farmama (razvojem alternativnih proteina, poticanjem zakonskih promjena);
• poboljšanje dugoročne budućnosti (umanjenjem x-rizika od umjetne inteligencije, nuklearnog rata, pandemija, i drugih).

Rad na sustavnim reformama, te "meta" aktivnosti, poput istraživanja prioritizacije problema, širenja svijesti o njihovoj važnosti, poboljšanja racionalnosti, itd. također su podržani ciljevi efektivnog altruizma.

Jesu li vas neke od ovih ideja zainteresirale? Preporučujemo članak na stranici Centra za efektivni altruizam za malo dublji uvod, a kao detaljniju razradu ideja pokreta, knjigu Doing Good Better WIlliama MacAskilla. To je jedna od pet koje, ako ste u Zagrebu, možete i posuditi u našoj knjižnici.